TURBO TRIBE

Posted in Projekti

Interdisciplinarni projekat Turbo Tribe

“Turbo Tribe je hibrid nastao ukrštanjem umjetničkih i teorijskih pojmova:
Turbo Plemenska Kultura + Turbo Kapitalizam = Turbo Tribe”

 

Umjetničko-teorijske reference korišćene za naslov i koncept projekta Turbo Tribe:  Rambo Amadeus (pjevač i tekstopisac), Aleksandra Domanović (umjetnica), Marina Gržinić (filozofkinja, teoretičarka, umjetnica), Achille Mbembe (filozof, politički teoretičar, publicista).

ISU – Institut za savremenu umjetnost je pionirska savremeno umjetnička platforma i kolektiv, koji se za 57. Bijenale savremene umjetnosti u Veneciji sa temom VIVA ARTE VIVA, prijavio sa projektom Turbo Tribe.
Na temu ovogodišnjeg bijenala u Veneciji VIVA ARTE VIVA, Turbo Tribe kroz otkrivanje paradoksa društvene suspenzije i konsenzusom prikritih napetosti i neprijatnosti nastalih na lokalnom nivou, oblikovanih pod uticajem globalne hegemonije, djelovanja turbo-kapitalističkih matrica moći, odgovara seciranjem kulturno-umjetničkog diskursa, problematizujući njegovo akutno stanje. ISU u projektu Turbo Tribe želi istaći kompleksnost i važnost transparentnog umjetničkog stvaranja, te različite medije i metode umjetničko-performativnih intervencija spojiti u interdisciplinarnu cjelinu.

Turbo Tribe problematizuje sledeće glavne teme: crnogorski kulturni sistem kao zonu nedovršenog projekta emancipacije, koji nije cjelovit niti transparentno organizovan i u kojem ispolitizovanost umjetnosti često vodi do korupcije i nerazvijanju infrastrukture svijeta umjetnosti (primjer: otvoreno pripadanje istaknutih ličnosti iz crnogorske kulture visokim tijelima vladajuće partije i uspostavljanje profesionalnih karijera i zvanja tek nakon političkog angažmana, kao i putem političkog angažmana). Odsustvo referencijalnog sistema (teorijskog diskursa, razvijene kuratorske profesije i profilisanje ostalih segmenata infrastrukture svijeta umjetnosti) sprečava razumijevanje razvoja savremene umjetnosti i njenu analizu, komparacije sa umjetnošću koja je stvarana tokom socijalističkog vremena, upoređivanje djelovanja sa susjednim sistemima koji imaju solidno izgrađenu infrastrukturu te internacionalnim umjetničkim sistemom. Diskurs savremene umjetnosti je tako zatvoren u nacionalnim granicama, počiva na takmičenju i borbi za prepoznatljivost, najčešće baziranoj na sistemima koji su adaptirani lokalnim potrebama.

Interdisciplinarna i višemedijska instalacija Turbo Tribe poslužuje se avangardnim tehnikama manifestativnog oblikovanja i mapiranja. Umjesto potpunog odbijanja “turbo plemenske kulture” i “turbo kapitalizma”, njihovih mehanizama i produkata, Turbo Tribe se putem reaproprijacije njihovih elemenata kroz različite umjetničke intervencije poigrava sa antagonizmima sistema (lokalno i globalno), koristeći taktiku subverzivne afirmacije. U imaginarno/realnom socialno-tehničkom kompleksu masovne proizvodnje želje, preispituje granice formiranja identiteta pojedinca, njegove tranzicije i tero-r-deteritorijalizacije naspram meta-društvenim vrijednostima.

 

Soba I: Tranzicija

Tranzicija (instalacija, digitalni print, promotivne majice). U ispražnjenom imaginariju svakodnevnice, biopolitičke mašine obećavaju oslobađanje želja (cruel optimism), mehanizmi kontrole imaginacije kroz različite procese internalizacije želje i fikcije montiraju konstantnu tero-r-de-teritorijalizaciju tijela individuuma i tijela društva. Tijelo individuuma i tijelo društva, efekti i stanje nikad završene tranzicije su probraženi u ultimativnu formu oblikovanja destitucije subjekta u procesu njegove emancipacije.

Pojmovi koji su od presudnog značaja za svako post-tranzicijsko, post-socijalističko društvo: tranzicija, privatizacija, reforma, korupcija su djeca budućnosti koju još ne živimo. U sobi Tranzicija predstavljaju preobražene meta/utopijske pojmove u konkretne odjevne predmete. ISU će pri realizaciji projekta Turbo Tribe i sobe Tranzicija, angažovati crnogorske kreatorke da dizajniraju odjeću na zadate fenomene i procese.

Vizualnom osnovom sobe Tranzicija i cijelokupnom postavkom projekta Turbo Tribe dominiraju određeni elementi uzeti iz vizuelnog jezika projektnih konkursa Evropske Unije, kao i političkog marketinga. Osnovni vizuelni elementi se kroz postavku ponavljaju, razvijaju ili pojavljuju u drugačijem okviru. Na taj način vizuelna nit vodilja stvara atmosferu cjelokupne postavke projekta Turbo Tribe.

Soba II: Mapa

Mapa (instalacija, digitalni print, vinil na zidu) predstavlja oblik umjetničkog mapiranja čiju dominantu čini preispitivanje plemenske organizacije, post-tanzicije, turbo-kapitalizma, post-kolonijalizma, post-humanizma. Reference su uzete iz lokalnog konteksta i šireg društveno-ekonomskog diskursa. Lokalni odraz stanja je refleksija stanja na makro planu gdje potencijalni kritični diskursi, savremena umjetnost i teorija funkcionišu kao biopolitičke mašine: “Ovo znači da je umjetnička institucija preuzela aktivnu ulogu u evakuaciji kritičkog znanja, razdvajajući umjetnost od političkih i socijalnih pitanja, proizvodeći tako jednu jedinu istoriju umjetnosti odbacujući mogućnosti razumijevanja novih alternativnih istorija i novih platformi znanja.

U Mapi su uključeni podaci / meta-podaci nastali brižljivo urađenom analizom i profilisanjem, te konačno mapiranjem i traženjem smisla u odnosima realno i simboličko te afektivno i kognitivno.

Soba III: Istorija i / ili distorzija?

Istorija i / ili distorzija?  je video esej koji će biti snimljen kao montaža realnih i fikcijskih elemenata kroz analitičku perspektivu različitih uticaja koji su formirali sadašnju istorijsko-distorzivnu situaciju u crnogorskoj savremenoj umjetnosti i društvu.

Segmenti i citati korišćeni u video eseju biće složeni u strukturu koja sadrži više-kanalno iščitavanje i razumijevanje sadašnjeg trenutka i stanja u umjetnosti i društvu. Citati su kombinacija referenci uzetih iz antropoloških, socioloških, umjetničkih, teorijskih, filozofskih studija, koje se odnose na teme plemenske organizacije, turbo-kapitalizma, post-kolonijalizma, post-humanizma i specifičnih, političko utemeljenih razumjevanja sadašnjosti u međusobnoj relaciji prema sve kompleksnijim fenomenima sa kojima se lokalno i globalno srijećemo.

Video esej Istorija i/ili distorzija? predstavlja nastavak obilježavanja iz prethodne sobe. Kroz nelinearno mapiranje aktuelne mreže problema želi odrediti granice okvira za kritičko i kreativno promišljanje i akciju.

Soba IV:  Možda nisi umjetnik ali sigurno jesi umjetnost!

U poslednjoj sobi projekat Turbo Tribe se kroz izjavu Možda nisi umjetnik ali sigurno jesi umjetnost! nadovezuje na ključnu poentu koncepta ovogodišnje kuratorke 57. Bijenala u Veneciji Christine Marcel: U svijetu punom konflikata i potresa, u kome je humanizam ozbiljno ugrožen, umjetnost je najdragocjeniji dio ljudskog bića. Ona je idealno mjesto za promišljanje, individualni izraz, slobodu i fundamentalna pitanja. Ona je DA životu, iako ponekad iza stoji jedno ALI. Više nego ikad, uloga, glas i odgovornost umjetnika su od suštinske važnosti u okviru savremenih rasprava. (…) Od Paviljona umjetnika i knjiga do Paviljona vremena i beskonačnosti, na desetine univerzuma pripovjedaju razgovorne i ponekad paradoksalne priče, koje uzimaju u obzir složenost svijeta te raznolikosti pozicija i praksi. Izložba takođe ima za cilj biti iskustvo, što predstavlja otvoreno kretanje prema drugome, prema zajedničkom mjestu i prema nejneodređenijim dimenzijama, otvarajući tako puteve prema neo-humanizmu.

Rad Možda nisi umjetnik ali sigurno jesi umjetnost! problematizuje načine kroz koje se distorzira, dezintegriše i dehumanizuje umjetnost i njen potencijal u vremenu u kojem iz lokalnog pogleda globalnog rakursa, različiti društveno-politički mikrostrojevi operiraju po principima devastirajuće korupcije i protekcije koja imitira glad nekro-kapitalističkog megastroja.

“Živu Umjetnost” koja je integralni dio teme predstojećeg 57. Bijenale savremene umjetnosti u VenecijiVIVA ARTE VIVA, predstavlja auto(a)nom(alija)ni stroj koji kontoliše socijalnu psihu, apsurdno se emancipirajući od kulture.

Dijalektička izjava Možda nisi umjetnik ali si umjetnost! zato dvosmisleno ostavlja prostor za otvorenu interpretaciju kako dekadentim elementima društva tako i budućnosti koja tek treba da zauzme svoje mjesto.

Zaključak: “Umjetničke transformacije” distopije, kroz cijelokupnu postavku projekta Turbo Tribe, vode do ultimativno retrospektivnog gledanja u buduću projekciju razvoja društva i kulture. Potreba za utopijama je danas opet aktuelna zato je nužno razvijati narative koji se odnose na mikro-i makroalternative:Dok je stara, društvena utopija bila prospektivna, nova, kulturna utopija je retrospektivna. Mogućnost boljeg svijeta se pred nama otvara samo iz utopijske retrospektive.

Umjetnički kolektiv i platforma ISU projektom Turbo Tribe djeluje kroz tradiciju umjetničkih i političkih utopijskih gesti, usmjerenih protiv diskurzivne stigmatizacije, te kroz transparentno dekodiranje i analizu istorije društvene emancipacije na primjeru post-tranzicijskog društveno-ekonomskog stanja u Crnoj Gori predlaže “besklasno” zasnovanu reorganizaciju “želja” u društvu koja ima za cilj stimulaciju razmišljana o mogućnostima heterogenih autonomija sadašnjosti i budućnost.

Napomena: ISU za predstavljanje Crne Gore na 57. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji sa temom VIVA ARTE VIVA, za prijedlog podnosi interdisciplinarni projekat Turbo Tribe. Obzirom na kratak rok od objave javnog poziva, u periodu od predstojeća tri mjeseca, koji predstavljaju vremenski okvir namijenjen pripremama državnih timova okupljenih oko realizacije projekata za učešće na  57. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji te u tijesnoj komunikacije na relaciji kustos/umjetnička grupa, ISU je spreman realizovati sve segmente prijedloga interdisciplinarnog projekta Turbo Tribe. Cjelokupni prijedlog projekta će biti javno objavljen na sajtu ISU.

 

S poštovanjem,

Umjetnički kolektiv ISU

Natalija Vujošević
Lenka Đorojević
Adrijana Gvozdenović

 

Reference:
Berardi, Franco. 2009. Precarious Rhapsody: Semiocapitalism and the pathologies of the post-alpha generation. Wivenhoe. London: Minor Composition.
Buden, Boris. 2014. Cona prehoda: O koncu postkomunizma, Ljubljana: Krtina.
Kobolt, Katja; Zdravković, Lana, (urd.). 2014. Performative Gestures Political Moves. Zagreb: City of Women i Red Athena University Press.
Kunst, Bojana. 2012. Umetnik na delu: Bližina umetnosti in kapitalizma. Ljubljana: Maska.
Marcel, Christine. 2017. 57th Venice Biennale, 2017, dostupno na: http://u-in-u.com/venice-biennale/2017/.
Mbembe, Achille. 2003. Necropolitics. Javno predavanje15/1: 11-40. Dostupno na: muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=/journals/public_culture/v015/15.1mbembe.html.

 

turbo tribe pdf